Aleksa Šantić kakvog (ni)smo znali: Posveta Mostaru i njegovim specifičnostima

 „Noć s Aleksom“, predstava nastala prema drami mostarskog i bh. pjesnika i pisca Marka Tomaša i u režiji Ivice Buljana, jednog od najboljih europskih redatelja, u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta, uveliko je, još nakon premijerne izvedbe, rasprodana.

Osim velikog interesa mostarske publike za Aleksu Šantića, pjesnika grada i njegovih ljudi, jednog od najvećih i najtrajnijih simbola Mostara, predstava je istinski teatarski spektakl što potvrđuju reakcije „umjetničkog svijeta“.

"Noć s Aleksom" - predstava s kojom će HNK Mostar dočekivati festivalske zore  

Dragan Komadina, dramaturg i profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Sarajevu, ističe da je i prije premijere i uglavnom afirmativnih reakcija, koje su varirale od otvorene egzaltacije do istinskih i umjerenih pohvala, u Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje je umjetnički savjet, znali su da angažiranjem Ivice Buljana žele podići ljestvicu u estetskom i produkcijskom planu na jednu višu razinu.

“To se upravo i dogodilo. U jednom relativno kratkom vremenu sa svojom uigranom suradničkom ekipom i iznimnim povjerenjem i htijenjem našeg glumačkog ansambla nastala je predstava 'Noć s Aleksom' kojom ćemo, vjerujem, dočekivati festivalske zore u idućim sezonama. Za to imamo trostruko jamstvo: europski, a možemo bez pretjerivanja reći i svjetski uglednog redatelja, regionalno etabliranog književnika i pjesnika Marka Tomaša, koji je autor teksta“, izjavio je Dragan Komadina za Bljesak.info.

Pročitajte još

Ivica Buljan za Bljesak: Da nije bilo Šantića, teško bi bilo Štulića, Arsena, Balaševića

Aleksa Šantić - simbol, mitsko mjesto u imaginariju Mostara 

Na koncu, i ne najmanje bitno, dodaje Komadina, samu temu – Šantića kao opće mitsko mjesto.
“Simbol i mitsko mjesto u društvenom, političkom i kulturnom imaginariju kako za same Mostarce, a tako i za one izvan Mostara kojima je on jedan od najvažnijih simbola grada“, rekao je Komadina.

Josip Mlakić, hrvatski i bh. romanopisac i kolumnist portala Bljesak.info naglašava dva momenta predstave „Noć s Aleksom“ koja su mu najvažnija.

“Prije svega mi je važna dekonstrukcija jednog okoštalog mita: pored mitološkog, upoznali smo djelomično i stvarnog Aleksu Šantića. Ne radi se tu samo o mostarskom mitu, kako se to najčešće predstavlja, iako je Aleksa Šantić uz Stari most najvidljiviji simbol tog grada, jer su mitološki konstrukti predvidivi , tako da i ovaj detalj, što je zapravo neka vrsta paradoksa, daje predstavi univerzalni karakter“, rekao je Josip Mlakić za Bljesak.info.

Studija o smrti i prokletstvu koja mijenja uvriježenu percepciju o Šantiću 

Drugi razlog je taj što "Noć s Aleksom", ističe Mlakić, koju je doživio ponajviše u tom ključi, ujedno i neka vrsta studije o smrti i prokletstvu, što je jedna velika književna tema o kojoj su pisali i brojni veliki pisci, poput Thomasa Manna, Tolstoja ili Carlosa Fuentesa.

“Iako se u predstavi prikazuju posljednji dani Alekse Šantića, ona ima i karakter biografske predstave koja mijenja uvriježenu percepciju o ovom piscu, tu prije svega mislim na specifični, lokalni karakter mita o Aleksi Šantiću u koji se uklapaju i zapisi Miroslava Krleže koji nije imao neko osobito visoko mišljenje o Šantiću, smatrajući ga beznačajnim provincijskim pjesnikom“, dodaje Mlakić.

Tina Laco, sveučilišna profesorica s Filozofskog fakulteta u Mostaru i teatrologinja, napominje da se u predstavi „Noć s Aleksom“ pred očima publike našao Aleksa s kojeg je skinut pjesnički, zanesenjački pokrov, lirski zamah, u predstavi lišenoj bilo kakvog kronološkog biografizma.

"Redatelj Ivica Buljan zapravo je potražio Šantića „negdje drugdje“, onkraj očekivanoga i poznatoga: posljednja je Aleksina noć postavljena na krležijanski titravo napeto uže, na kojemu glumci, u zanosu i tegobi karnalnoga i metafizičkoga, plešu pripremajući publiku za 'pad u crno'“, izjavila je Tina Laco za Bljesak.info 

Monolog Jelene Kordić Kuret kao Perse: Paradigma ondašnje i današnje BiH 

Šantićeve su fantazmagorije scenski ukomponirane između dva pola, dodaje Laco, dojmljive autentične, žive i dinamične, vizualno i akustički snažne slike Mostara i Starog Mosta, i lirski intenzivnoga monologa kojega maestralno izgovara Jelena Kordić Kuret.

“Ovako postavljen okvir, koji određuje Šantića-Mostarca i Šantića-lirika, preplavljuju agresivne, dramatične, glasne, bolne, napete, emotivne slike, koje glumci iznose ponajprije tijelima, pokretima na granici tjelesne izdržljivosti. Napetost ovih susreta, podcrtana stalnom scenskom aktivnošću i snažnim fizičkim zamasima, odraz su do sada nepoznatoga, neizrečenoga pjesnikova stanja,
boli, agonije, sumnje, ranjivosti i čežnje“, ističe Laco.

Pročitajte još

Udarac Šantićem posred čela!

Mitska predstava 

Ako je Šantić mit – a jest – „Noć s Aleksom“ za koju nije slučajno odabrano pjesnikovo ime, a ne prezime u naslovu, predstava HNK Mostar, uzbudljiv je scenski mit koji treba znati pažljivo (pro)čitati i (pro)tumačiti.

Za Mlakića je vrhunac predstave monolog Aleksine sestre Perse koju igra Jelena Kordić Kuret.

“Jedan krležijanski solilokvij o prokletstvu male, patrijarhalne sredine koji može poslužiti i kao paradigma ondašnje, ali i današnje Bosne i Hercegovine sa svim njezinim bolnim kompleksima koji su prvenstveno rezultat života u višenacionalnoj sredini“, rekao je Mlakić.